Urbanistički aspekt aktiviranja arheološkog lokaliteta u Skelanima

Arheološka otkrića na lokalitetu Skelani u Opštini Srebrenica iz septembra 2008. godine animirali su stručnu i naučnu javnost, kao i institucije Republike Srpske na čelu sa Ministarstvom prosvjete i kulture da, shodno značaju otkrića za ukupnu kulturnu baštinu na teritoriji Republike Srpske i BiH, pristupe sagledavanju svih potrebnih aktivnosti kako bi lokalitet u što skorijem periodu bio dostupan javnosti.

Прочитај више

Skelani i zaleđe rimske provincije Dalmacije, sličnosti, razlike i specifičnosti

Rimski spomenici su veoma brojni i raznovrsni na području Bosne i Hercegovine i uopšte u zaleđu jugoistočne obale Jadrana. Arheološkim iskopavanjima građevinski ostaci rimskog perioda su ruševine gradova, utvrđenja bila su ekonomijama, proizvodni pogoni, tragovi puteva, razni spomenici i groblja.

Прочитај више

Rimske terme

Terme predstavljaju tipično rimske građevine javnog karaktera. Pojavljuju se još početkom prvog vijeka prije Hrista (Pompeji). U rimskim provincijama pojavljuju se u doba Carstva. One ne predstavljaju samo mjesta za održavanje higijene nego i mjesto za odmor i razonodu, kao i mjesto za razne društvene aktivnosti. Po svom arhitektonskom sklopu terme predstavljaju objekte koji su se razlikovali od grada do grada, odnosno od naselja do naselja. Većina rimskih gradova je imala bar jednu takvu građevinu.

Прочитај више

Viminacium-glavni grad rimske provincije gornje Mazije

Priča o nekadašnjem sjaju i propasti rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma, skrenula je pažnju ne samo nacionalne, već i svetske javnosti, koja sa nestrpljenjem očekuje da Viminacijum na svetskoj kulturno-istorijskoj sceni zauzme mesto koje mu sa pravom pripada. Prostor nekadašnjeg rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma (više od 450 hektara šire gradske i 220 hektara uže gradske teritorije) nalazi se danas ispod obradivih površina, a predmeti i fragmenti predmeta iz rimskog perioda rasuti su u oraničnim brazdama.

Прочитај више

Preleminarni rezultati istraživanja u Skelanima

AUSTRO – UGARSKA ISTRAŽIVANJA U SKELANIMA

Daleka prošlost Skelana i okoline u rimskom periodu (I – V vijek n. e.) bila je relativno dobro poznata, zahvaljujući obimnim arheološkim istraživanjima austro- ugarskih arheologa krajem XIX vijeka, čiji su rezultati redovno objavljivani u stručnoj literaturi. Poznati arheolog Karlo Pač istraživao je rimsku nekropolu i kasnoantičko groblje sa dve ranohrišćanske bazilike. U prostoriji F bazilike 1 deponovao je 80 pronađenih i sakupljenih rimskih kamenih spomenika, namjeravajući da ih transportuje u Zemaljski muzej u Sarajevu.

PRIRODNA KATAKLIZMA Прочитај више

Istraživanje antičkih ruralnih i urbanih pejzaža

U okviru projekata temeljnih arheoloških istraživanja, a sve više i za portebe preliminarnih zaštitnih istraživanja, važno mesto imaju nedestruktivni postupci arheološkog rada, toviše što omogućavaju zahvatanje podataka na nivou većih prostorskih celina-pejzaža i celine nalazišta. Arheološko odeljenje Filozofskog fakulteta Ljubljanskog univerziteta razvija i testira takve postupke od sredine 80. godina, a od 90. godina aktivno sudeluje i pri njihovoj aplikaciji u okviru velikih infrastrukturnih projekata kao što su autoputevi Slovenije.

Referat predstavlja neke od metoda koje su pri tom primenjivani – na kasnoantičkom naselju Ajdivščina iznad Rodika (Slovenija), na grčkoj parcelaciji teritorije Farosa na Hvaru (Hrvatska), i na antičkim gradovima u Bojotiji (Grčka).

Božidar Slapšak, Univerza u Ljubljani

Snimanje totalnom stanicom na arheološkom nalazištu Skelani

Grafičkom obradom podataka dobijenih snimanjem totalnom stanicom na arheološkom nalazištu Skelani, izrađen je situacioni plan sa visinskom predstavom. Plan omogućava sagledavanje oblika i dimenzija objekata, kao i njihovog međusobnog položaja. Može se gledati i u 3D obliku, ali se u ovom slučaju ne radi o 3D modelu. Podaci dobijeni merenjem totalnom stanicom mogu se koristiti kao baza za 3D modelovanje, ali takav model zahteva rad u posebnim programima. Situacioni plan terena u ovakvoj digitalnoj formi omogućava novi pristup korišćenju arheološke dokumentacije.

Оlga Perić, arheolog na Arheološkom institutu u Beogradu