Skelani i zaleđe rimske provincije Dalmacije, sličnosti, razlike i specifičnosti

Rimski spomenici su veoma brojni i raznovrsni na području Bosne i Hercegovine i uopšte u zaleđu jugoistočne obale Jadrana. Arheološkim iskopavanjima građevinski ostaci rimskog perioda su ruševine gradova, utvrđenja bila su ekonomijama, proizvodni pogoni, tragovi puteva, razni spomenici i groblja.

Do sada su najvećim djelom iskopavana nasenja gradskog tipa, gospodarski industrijski objekti. Poljoprivredna dobra (fundi) i gospodarski objekti (villae rusticae) nisu dovoljno istražene, te o njima nemamo pravu predstavu.

Gradska naselja kao što je municipij u Skelanima odlikuje se bogastvom nalaza, a to govori kako o ekonomskoj moći tako i kulturi određenog područja. Takvih lon lokaliteta nalazimo u Hercegovini i uopšte uz obalu Jadrana sa bogatim arhitektonskim kompleksima, mozaicima i zidnim slikarstvom. Čini se potvrdnim praviti paralele i komparacije, naglasiti sličnosti razlike i specifičnosti koje Skelanima daju na neki način ipak izuzetnu vrijednost. Po svemu sudeći municipij Skelani spada u izuzetno arheološko atraktivno naselje uz lijevu obalu Drine i u sebi nosi simbiozu uticaja kako iz Dalmacije i Panonije.

Istraženi arheološki lokalitet u Hercegovini kao što su Panik kod Bile Mogorjelo kod Čapljine, Žitomislić i Cim kod Mostara, Narona kod Metkovića, Risan u Boki Kotorskoj su prava komparacija koja će ukazati na izuzetnost antičkog lokaliteta u Skelanima. Neka iskustva u restauraciji i konzervaciji (Mogorjelo Narona,Risan….) mogu poslužiti možda kao model u rekonstrukciji i konzervaciji Skelana, naravno sa izvjesnim modifikacijama. Iskustvu sa gore navedenog detaljno će se prezentirati na konferenciji koja će se održati u Banja Luci 19.11.2008 godine.

Mr. Đorđe Odavić, Muzej Hercegovine Trebilje