Ova oblast na krajnjem istokr Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srske u središnjem toku rijeke Drine predstavnja  posebno geografsko područje  sa specifičnim etnografskim osobinama.Osat je gotovo cijelim vremenom svog postojanja predstavljao i administrativnu cijelinu nekada manjeg a nekada većeg ranga.

osat

Ime oblasti; prvi pomen imena , tumačenja nastanka i značenja riječi Osat

Osat se prvi put spominje u ugovoru kojeg su u Tati  1426 godine potpisali ugarski kralj Žigmund i srpski despot Stefan Lazarević.U tom ugovoru Osat se navodi u izmjenjenom obliku OZACH.Ovaj ugovor prerdmet je razmatranja dr Ljudevit Talocija  u prilogu pod nazivom “ K historiji despostske porodice Branković “ kojeg je objavio Glasnik zemaljskog muzeja ,2,1893 godine .Kao dodatak ovom radu u broju 3, GZM iz iste godine profesor travničke gimnazije Aleksandar Hofner objavljuje članak “ Položaj nekih mjesta u povelji kralja Sigismunda od god.1426.“ u kojem potvrđuje položaj Osata uz navođenje, danas, već opšte poznatog fra Jukićevog opisa Osata ali i malo poznatog opisa Osata koji je dao Hadži Kalfa u kome kaže “ kadiluk Ossad blizu Valjeva ,23 dana od Carigrada okružen kotarima  užičkim , višegradskim i srebreničkim ;drugo ime tomu kadiluku je Šahin-Juvassi“ (Sokolovo gnijezdo to jest Soko u  Srbiji“ ).

Za grad Brodar koji se nalazio na planini Bujak , Hofner  daje mogućnost da je bio smješten iznad  današnjeg sela Bujakovića u blizini Skelana ( iznad Bujakovića postoji uzvišenje Kulina),ali dodaje i da na ušću Lima u Drinu postoji planina Bujak.

O postanku i značenju riječi Osat ima više  verzija , koje su rađene “ u pogrešnim fonetskim transkripcijama i morfološki i derivacionim analogijama ,takvi stavovi su najbliži naivnoj narodnoj  etimologiji“.

  1. U pismu bajnobaštanskog učitelja Vasilija Stefanovića, Vuku  Karadžiću  o imenu predjela Osat kaže sledeće: „Osat nosi ime od jedne džamije , koja se zove osatica i koja se nalazi u selu tog imena .ovde pričaju ljudi da je neki Turčin pre dvesta godina ovu džamiju od svoje osobice napravio pa je od »osobica« nastala»Osatica«“
  2. Drašković i Pavlović u svojoj studiji o narodnoj nošnji Osata smatraju da je oblast dobila ime po srednjovjekovnim rudarima Sasima smatrajući da se oblast od višegrdskog sela Sase nazivao „od Sasa“, što je vremenom fonetski sažeto u sadašnji oblik Osat.
  3. Milan Karanović ,naš poznati etnolog, pišući o velikim porodičnim zadrugama u Bosni i Hercegovini , u novembru 1929. god. boravio je  u porodici Teodosija Jovanovićai iz Crvice i o imenima  Osata i Ludmera  napisao da „strano zvuče “ .
  4.  U dosada najseobuhvatnijoj analizi  porijekla imena Osat , dr Vidan Nkolić ,  je dokazao    da je ovo ime nastalo po fitonimu  osat , što je narodni izraz za  biljku latinskog imena Cirsium arvense . Narodno ime za ovu korovsku biljku u našim krajevima je čkalj.

Zvuči malo čudno  da čitav jedan predeo  ime dobije po  ni manje ni više nego po  korovu.Ali da je ovo tumačenje imena Osat  tačna ima više dokaza a najvažniji je svakako taj da se u mnogim slovenskim jezicima ova biljka naziva osat(srpski i slovenački jezik)oset (poljski i češki jezik  ),osot ( ruski i ukrajinski ) ,osьt ( bugarski jezik ). Čkanj je biljka sa veoma dugim i jakim korjenom , tako da je svakom onom ko je imao priliku baviti se zemljoradnjom u Osatu , a naročito oranjem , savršeno jasno zašto su naši daleki preci svojem novom zavičaju dali ovakvo ime.

Granice i veličina

U stručnoj literaturi bilo je više pokušaja da se odrede granice Osata kao specifične etnogeografske oblasti .Te granice razlikuju se od autora do autora  pri čemu se misli na zapadnu granicu , jer ostale tri čini rijeka Drina pa stoga su neupitne.

Prve preciznije granice Osata dao je Luka Grđić -Bjelokosić “ Trougao što ga čini rijeka Drina u kotaru srebreničkom a od istoka ga začeljavaju planine Pribićevac, Čauš i Nesmotraca -zove se Osat „. U nastavku nabraja poimence 50 sela . Ako bi se ove granice uzele za tačne onda bi se tom  spisku sela trebalo pridodati još desetak  sela  ,koja svakako nisu osaćanska.

Đorđe Beatović  se očigledno slaže sa L.Grđićem s tim da  je vrlo precizan  u određivanju početka   granice na sjeverozapadau  “ područje Osata počinje od Tegarske rijeke uz Drinu . U nabrajanju sela koja pripadaju Osatu zaboravlja dva : Brežane i Pribojeviće.

Granica na sjeverozapadu  ide linijom :Tegarska rijeka –  Moćevići- Šubin-Brežani-Karačića brdo- Lubničko brdo-Ljeskovik-Klotijevac. Ukupna površina Osata je oko 300 km²  što čini negdje oko 35 % površine nekadašnjeg srebreničkog sreza. Osat zahvata negdje oko  46%  teritorije Opštine Srebrenica odnosno 243 km² i  oko 20% teritorije Opštine  Bratunac  odnosno  55 km².

Po popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991. godine  na prostoru Osata živjelo je  19895 stanovnika  , 67 stanovnika na 1 km ². Na teritoriji opštine Srebrenica  osaćanska sela su: Blažijevići,Božići,Brežani, Bujakovići,Crvica ,Dobrak,Gaj,Gladovići,Gođevići,Kalimanići,Karačići,Klotijevac, Kostolomci,Krnići,Liješće,Ljeskovik,Mala Daljegošta,Međe,Miholjevine,Moćevići, Nogačevići,Osatica,Osmače,Peći, Petriča,Postolje,Poznanovići,Pribidoli,Priboj-evići, Prohići,Rađenovići, Radoševići, Radovčići, Ratkovići, Skelani, Sulice, Šubin, Tokoljaci, Toplica,Urisići,Velika Daljegošta i Žabokvica, Abdulići, Boljevići, Fakovići, Jagodnja, Jaketići, Joševa, Mlečva, Stanatovići, Tegare, Vraneševići, Zapolje i Žlijebac su osaćanska sela  bratunačke opštine.

Pojam Osata kao regije lagano blijedi i u narodu ovog kraja a razloga ima mnogo,evo neki od njih:

  • Promjenom  načina života iščezli su neki narodni običaji, narodna nošnja  i td
  • Migracije
  • Tradicionalno građevinarstvo zamjenjenoje modernim

Raseljavajući se  osaćani su ostavili velikog traga u  antroponimiji  srpskog jezičkog područja  sa mnogobrojnim imenima sela (Osaćanska mala ) prezimena (Dunđerović,Osaćanin) U mnogim mjestima postoje Osaćansko groblje,potok,brdo itd. To su nijemi ali  nepotkupljivi svjedoci postojanja osaćanskih neimara.

  • One thought on “Osat – Ime, granice i veličina

  1. Moji preci su iz ovog sela Kalimanić došli u okolinu Kragujevca 1792.Prvi koji je došao bio je Petar Osaćanin sa porodicom.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.