Svetlana Loma, istoričarka na Filozofskom fakultetu u Beogradu o Municipiumu

Municipium Malvesiatium nalazio se na levoj obali Drine (dan. Skelani), naspram ušća reke Rače i Bajine Bašte, gde je u rimsko doba put iz Domavije (Gradina kod Sasa) prelazio reku i vodio na istok, u Pomoravlje, i na jug, u gornje Podrinje, presecajući veliku okuku i kanjon Drine. Zahvaljujući svom položaju na jednom od ključnih čvorišta lokalne saobraćajne mreže koja je povezivala rudnike srebra u istočnoj Dalmaciji – argentariae Delmaticae,čije se upravno središte nalazilo u Domaviji – sa magistralnim putevima prema primorju i Podunavlju, municipij Malvesijata se tokom 2. veka razvio u prosperitetan grad, koji je uz Domaviju i municpij Splonum (kod dan. Pljevalja) predstavljao najznačajniji ekonomski i adminstrativni centar u unutrašnjosti provincije Dalmacije.

Rimski grad (municipium) u Skelanima osnovan je najverovatnije u vreme cara Hadrijana (117-138) ili Antonina Pija (138-161) na teritoriji plemenske zajednice Dindara (civitas Dindariorum), koja je posvedočena početkom 1. veka u službenom spisku autonomnih administrativnih jedinica provincije Dalmacije. Njeno postojanje u prvoj polovini 2.veka potvrđeno je i u natpisu jednog njenog poglavara (princepsa) na spomeniku uz Skelana.

Da se u Skelanima nalazilo gradsko jezgro municipija do sada se znalo prvenstveno na osnovu epigrafskih spomenika (natpisa) koji su tamo otkriveni. To su uglavnom počasne baze za statue careva i gradskih zvaničnika, koje su po odluci municipalnog veća bile postavljane u baziliku, javnu građevinu koja se u svim rimskim gradovima nalazila na gradskom trgu (forumu). Zahvaljujući arheološkim iskopavanjima otpočetim prošlog leta u Skelanima obrisi rimskog grada počinju da se pojavljuju u svoj svojoj monumentalnosti i lepoti.

Teritorija municipija protezala se u uskom pojasu uz levu obalu Drine na sever do Domavije i na jug do Starog Broda i Višegrada, obuhvatajući, verovatno, i rogatičko polje, ali i znatan deo zapadne Srbije s onu stranu Drine, gde su se, u plodnom međurečju požeške kotline i uz severnu obalu Lima, uglavnom nalazila imanja gradskih velikodostojnika, kako to svedoče njihovi nadgrobni spomenici.

Svetlana Loma, istoričarka na Filozofskom fakultetu u Beogradu o Municipiumu u Skelanima

Snimanje totalnom stanicom na arheološkom nalazištu Skelani

Grafičkom obradom podataka dobijenih snimanjem totalnom stanicom na arheološkom nalazištu Skelani, izrađen je situacioni plan sa visinskom predstavom. Plan omogućava sagledavanje oblika i dimenzija objekata, kao i njihovog međusobnog položaja. Može se gledati i u 3D obliku, ali se u ovom slučaju ne radi o 3D modelu. Podaci dobijeni merenjem totalnom stanicom mogu se koristiti kao baza za 3D modelovanje, ali takav model zahteva rad u posebnim programima. Situacioni plan terena u ovakvoj digitalnoj formi omogućava novi pristup korišćenju arheološke dokumentacije.

Оlga Perić, arheolog na Arheološkom institutu u Beogradu